Građanka gospođa Tanja Knežević Perišić, tada u svojstvu predsjednice Patriotsko komitskog saveza Crne Gore a danas nezavisna odbornica u Skupštini opštine Nikšić, obratila se Savjetu za građansku kontrolu rada policije pritužbom ukazujući na slučaj svog pozivanja, 27. aprila 2021. godine, u službene prostorije Centra bezbjednosti (CB) Nikšić, radi pružanja pojašnjenja poziva na građanske i nenasilne proteste iz partijskog saopštenja a zbog najave Vlade da će sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem, sa sjedištem u Beogradu, Republika Srbija, potpisati Temeljni ugovor po kojem će ova crkva i država Srbija, postati vlasnik sakralnog blaga Crne Gore i miliona kvadratnih metara površine. Kako je imenovanoj poziv upućen telefonskim putem, na zahtjev da se upozna sa nalogom tužioca obavještena je da se isti ne temelji na ovom dokumentu već na izboru policije. Podnositeljka pritužbe je Savjetu posebno ukazala na odredbu čl. 164 ZKP, kao i na potencijalno kršenje njenih ustavnih prava iz čl. 6, 10, 24 i 47, te čl. 10 Evropske konvencije za ljudska prava i čl. 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koji definišu slobodu izražavanja, govora i okupljanja.
U prilogu pritužbe Savjetu je dostavljena kopija Zapisnika CB Nikšić od 28.4.2021.godine kao i druga službena dokumentacija koja se odnosi na pozivanje ili prekršajno procesuiranje građana.
Savjet je pritužbom zadužio, u svojstvu obrađivača i izvjestioca, prof. dr Dražena Cerovića.
Savjet je od direktora Uprave policije zatražio hitnost u postupanju i pozvao ga da informišete (1) prema koliko djece (maloljetnih osoba) je Uprava policije preduzimala ovlašćenja povodom blokade saobraćajnica u svim gradovima u znak protesta zbog najave izmjene propisa za sticanje crnogorskog državljanstva, (2) da li su sve aktivnosti Uprave policije preduzete prema djeci sprovedene u skladu sa standardima postupanja prema maloljetnim osobama i uz prisustvo roditelja i (3) da li su evidentirane primjedbe roditelja bilo koje vrste u odnosu na postupanje policijskih službenika.
Ni pored više urgencija, direktor Uprave policije nije odgovorio na ovo interesovanje Savjeta.
Iako se direktor Uprave policije nije izjasnio ni na ostale primjedbe iz pritužbe podnositeljke pritužbe, Savjet je ocjenio da su policijski službenici pravilno i profesionalno postupali kod službenih radnji koje se odnose na evidentiranje i dokumentovanje nepropisnog zaustavljanja privatnih motornih vozila na kolovozu i sankcionisanja tog prekršaja ukoliko je zaista došlo i do ometanja redovnog odvijanja saobraćaja.
Savjet je uvjeren, iako ne posjeduje konkretne podatke, da je Uprava policija naložila policijskim službenicima da, fotografijom ili snimkom, dokumentuju izvršenje svakog od ovih prekršaja kako se aktivnosti ne bi isključivo svele na neposredno opažanje od strane ovlašćenog službenog lica što bi moglo da se shvati i kao, kako je to navela u pritužbi podnositeljka gospođa Knežević Perišić, sitničarenje i pritisak na učesnike javnih okupljanja.
Savjet je preporučio Upravi policije da je važno praviti razliku između onih građana koji su svoja motorna vozila namjerno ostavili na kolovozu zbog očešća u javnom okupljanja i/ili u cilju blokade saobraćaja, od onih građana koje su se zatekli u blokadi, odnosno koji su svoja vozila ostavili na kolovzu zato što nijesu mogli nastaviti kretanje niti se vratiti u pravcu odakle su pristigli na tu lokaciju.
Savjet je preporučio Uprave policije da u budućoj praksi, pored neposrednog opažanja, policijskim službenicima naloži dokumentovanje izvršenja nekog prekršaja što je u interesu kredibiliteta i povjerenja Uprave policije i javnosti.
Savjet je podjetio da oni građani koji su uvjereni da nijesu počinili prekršaj koji im Uprava policije stavlja na teret, i imaju način da dokažu da nijesu počinili isti, imaju mogućnost da ne prihvate odgovornost za prekršaj opisan u prekršajnom nalogu i da zatraže sudsko odlučivanje o istom u postupku u kojem će se objektivno i neutralno utvrditi postojanje eventualne odgovornosti.
Savjet podsjeća, u dijelu ostalih primjedbi iz pritužbe, da je odmah po prijemu ove pritužbe usvojio zaključak 14. aprila 2021. godine a na koji se i ovdje ukazuje - http://kontrolapolicije.me/blog/prepoznata-neprofesionalna-policijska-praksa.
U nastavku obrade ovog predmeta, Savjet je od Uprave policije zatražio da informiše: (1) prema koliko je građana Uprava policije preduzimala ovlašćenja povodom upotrebe baklje na javnom mjestu u 2020. godini; (2) koliko je osoba i po kojim sve osnovama, po opštinama, procesuirano zbog i u vezi sa javnim okupljanjima u znak podrške članu Vlade Crne Gore dr Vladimiru Leposaviću; (3) koliko je osoba i po kojim sve osnovama procesuirano zbog i u vezi sa javnim okupljanjem u Nikšiću povodom obilježavanja godišnjice bitke na Košarama.
Međutim ni nakon više urgencija, direktor Uprave policije nije odgovorio niti pružio tražene podatke koji bi potvrdili da je Uprava policije kod svih javnih okupljanja i blokade saobraćajnica postupala nepristrasno, objektivno i profesionalno ne privilegujući bilo koju grupu ili kategoriju stanovništva.
Komunikacija sa direktorom Uprave policije i njegov odnos uvažavanja važnosti nadzora policije su ključni za kvalitet i blagovremenost postupanja Savjeta za građansku kontrolu rada policije ali i za povjerenje javnosti kojoj Uprava policije služi. Postupci građanske kontrole traje duže nego je to bila ranija praksa isključivo zbog razloga neodgovaranja i neizjašnjenja direktora Uprave policije na primjedne javnosti.
U 2021. godini Savjet primjećuje trend izostanaka izjašnjenja Uprave policije po brojnim pritužbama građana.
Savjet je podsjetio da se shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima, član 193, Ministarstvo stara o primjeni ocjena, preporuka i zaključaka Savjeta te da je Ministar unutrašnjih poslova dužan da o preduzetim mjerama i radnjama, obavijesti Savjet bez odlaganja, a najkasnije u roku od 20 dana od dana prijema ocjene, preporuke ili zaključka. Nakon obavještenja od Ministra, kvaliteta i sadržaja eventualno ponuđenih informacija, Savjet će insistirati na dobijanju traženih informacija.