PREPOZNATE SLABOSTI NACIONALNOG ODGOVORA NA NASILJE

PREPOZNATE SLABOSTI NACIONALNOG ODGOVORA NA NASILJE
06 Dec

PREPOZNATE SLABOSTI NACIONALNOG ODGOVORA NA NASILJE

Podgorica, 6. decembar 2021. godine - Savjet za građansku kontrolu rada policije u sastavu advokat Zoran Čelebić, prof. dr Dražen Cerović, prof. dr Branislav Radulović, Aida Petrović i dr Milena Popović Samardžić, postupajući po pritužbi Ljekarske komore Crne Gore provjerio je postupanje policijskih službenika prema prema građaninu ljekaru dr N.J. iz Podgorice.

Predsjednica Ljekarske komore Crne Gore gospođa dr Ž.C. obratila se Savjetu pritužbom zbog postupanja službenika policije povodom događaja koji se desio 11/12.oktobra 2021. godine prema dr N.J. i zatražila ocjenu primjene istih, u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda. 

Detaljnije o sadržaju pritužbe dostupno ovdje.

Savjet je predmetnu pritužbu uzeo u rad, istom zadužio svog predsjednika Zoran Čelebića za obrađivača i izvjestioca i obratio se Upravi policije da izvjesti o slučaju.

Direktor Uprave policije u vezi sa iznijetim slučajem, Savjetu je prosilijedio izjašnjenje načelnika Centra bezbjednost Podgorica Gorana Jokića, u kojoj je, između ostalog, navedeno da je prijava podnositeljke Ioše kvalifikovana najvjerovatnije uslijed Ioših i paušalnih informacija i neutvrđenog činjeničnog stanja u vezi sa događajem i postupanjem policijskih službenika s tim u vezi, te da istu odbacuju kao neosnovanu i netačnu. Odgovor Uprave policije detaljno je predstavljen ovdje.

Odgovor Uprave policije Savjet je dostavio podnositeljki pritužbe na upoznavanje i izjašnjenje. Izjašnjenje podnositeljke na odgovor Uprave policije detaljno predstavljeno ovdje.

Pri razmatranju ovog slučaja Savjet je uzeo u obzir i svoje dosadašnje iskustvo i praksu, domaće i međunarodne standarde koji se odnose na problematiku nasilja nad ženama i nasilja u porodici, iskustva, ocjene i preporuke specijaliziranih nevladinih organizacija (NVO), kao i saopštenje Udruženja ginekologa Crne Gore.

Savjet za građansku kontrolu rada policije ističe i ovom prilikom koliko je važno da se kod svake osobe koja tvrdi da je žrtva silovanja, ili kod koje postoje određene naznake da bi mogla biti i žrtva silovanja, medicinski pregled obavi na vrijeme, što hitnije kako se ne bi izgubili bili koji akutni znaci. 

Savjet, primarno, u tom svijetlu prepoznaje određeni napor koji su preduzeli policijski službenici i Viša državna tužiteljka. 

Savjet je registrovao da je u konkretnom slučaju izostala konstruktivna i partnerska saradnja između tužilaštva, policije i zdravstvenih autoriteta, što se na određeni način  odrazilo i na efikasnost zaštite žrtve nasilja. Umjesto da je fokus profesionalne pažnje primarno na zaštiti konkretne žrtve nasilja, u međuvremenu se isti prebaca na dežurnog ljekara koji se nedvosmisleno pozvao na poštovanje internih kliničkih procedura.

Bez namjere da zadire u nadležnost i autonomiju rada drugih državnih organa, Savjet nije prepoznao postojanje namjere i odluke da se odbije pregled žrtve već da su ljekaru potrebne dodatne stručne konsultacije kroz insistiranje da se poštuju interne procedure uspostavljenje unutar konkretne klinike i KCCG u cjelini.

Savjet ocjenjuje da pritisak na ljekara nije bio neophodan, posebno ne u tom trenutku, kao i da se o svemu trebao obavijestiti rukovodilac organizacione jedinice zdravstvene ustanove kroz čije uključenje se mogla osigurati potrebna odgovornost i razumijevanje specifične situacije žrtve, brže donošenje odluka i adekvatna organizacija rada kako se na bilo koji način ne bi ugrozila zdravstvena zaštita postojećih i potencijalnih pacijenata Klinike za ginekologiju i akušerstvo KCCG na što je opravdano ukazano iz Ljekarske komore Crne Gore.

Savjet je utvrdio povredu prava ljekara N.J. u dijelu postupanja policijskih službenika koje se odnosi na njegovo pozivanje da pristupi u službene prostorije policije zbog prikupljanja obavještenja u svojstvu građanina. Savjet konstatuje da u pozivu nije bio naveden konkretan razlog pozivanja a da naznačeno vrijeme obaveznog javljanja (za sat vremena, tj. pola sata poslije ponoći) nije bilo dovoljno kako bi se konsultovao i obezbijedio advokat.

Savjet naročito pozdravlja činjenicu da je u službenim prostorijama CB Podgorica, uz prisustvo vodećih autoriteta policije, tužilaštva, KCCG i ljekarske sindikalne organizacije, organizovan sastanak na kojem je diskutovan konkretan slučaj, posebno kako bi se standardizovalo svako buduće postupanje. Sami zaključak sastanka, koji je predstavila Uprava policije, a podnosilac pritužbe (Ljekarska komora Crne Gore) na isti nije iznio primjedbe, ukazuje da je dodatno potrebno konkretizivati procedure i dati jasn(ij)a usmjerenja uloge i postupanja tužilaštva, policije i zdravstva kako bi se žrtvama nasilja pružila “odmah i hitno” potrebna zaštita i podrška. To takođe ukazuje da trenutno nije svim akterima dovoljno jasna sopstvena i uloga drugih te je iz tih razloga neophodno donijeti odgovarajuće protokole koji će pružiti potrebne instrukcije i usmjerenja, posebno u situaciji kada postupaju službena lica, nezavisno od ovog slučaja, koja možda nemaju dovoljnu praksu i iskustvo kada je riječ i o forenzičkom dokumentovanju svih oblika nasilja i zlostavljanja.

Savjet sa žaljenjem konstatuje i činjenicu da su Uprava policije i CB Podgorica opet propuštili priliku da potvrde svoju otvorenost i partnerstvo prema organizacijama civilnog društva koje su specijaliziirane za rad sa žrtavama nasilja. Na predmetnom sastanku izostalo je prisustvo predstavnika/ca nevladinih organizacija (NVO), posebno NVO koja je u svojstvu povjerljivog lica pratila konkretnu žrtvu seksualnog zlostavljanja. Na sastanku nije pozvan ni predstavnik/ca Operativnog tima Ministarstva unutrašnjih poslova za zaštitu od nasilja nad ženama i nasilja u porodici što ukazuje na odsustvo sinhronizovanog, održivog i djelotvornog pristupa unutar istog sistema. 

Savjet ocjenjuje da je konkretni slučaj razotkrio određene slabosti nacionalnog odgovora na ukupnu problematiku nasilja, posebno kada je riječ o žrtvama seksualnog nasilja, i da međunarodni standardi i na osnovu toga uspostavljeni protokoli i smjernice nijesu dovoljno iskomunicirani sa svim akterima, posebno sa medicinskom strukom. Prebacivanje odgovornosti je apsolutno neprihvatljiv pristup. Interni protokoli u zdravstvenim ustanovama kao i komunikacija i saradnja između tužilaštva, policije, zdravstva, socijalnog rada, specijaliziiranih NVO i drugih aktera trebaju biti prilagođeni standardima kojima je pristupila država Crna Gora kako bi se osigurala dosljedna primjena istih i usvojila brža, kvalitetnija i obuhvatnija zaštita žrtava nasilja.

Savjet preporučuje direktoru Uprave policije da zbog profesionalne i djelotvorne primjene policijskih ovlašćenja, zaštite kredibiliteta policijske organizacije i boljeg razumijevanja policijskih poslova, on bude taj koji će inicirati i zahtijevati obuke kako bi svi akteri, uključujući i zdravstvo, bili kvalitetno upoznati i obrazovani sa standardima koji Crnu Goru obavezuju na području sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici kao i da inicira, shodno ovoj preporuci, brzu izradu i primjenu dodatnog protokola o postupanju i djelotvornoj multidiciplinarnoj saradnji kod slučajeva seksualnog nasilja, uključujući i silovanje, ili dopunu postojećih procedura i institucionalne saradnje u vezi s porodičnim nasiljem i nasiljem nad ženama.

Savjet podržava Ministarku zdravlja i Vladu Crne Gore u cjelini da nastave i ubrzaju  aktivnosti u pravcu otvaranja kriznog centra za žrtve silovanja i seksualnog nasilja i u tom pravcu preporučuje direktoru Uprave policije da inicira odgovarajuće korake i pruži podršku policijske organizacije.

Savjet je zadužio svoje članice Aidu Petrović i dr Milenu Popović Samardžić da prate implementaciju ovog zaključka i izdatih preporuka.