INTERVJU POLICIJA I KORUPCIJA

INTERVJU POLICIJA I KORUPCIJA
13 Nov

INTERVJU POLICIJA I KORUPCIJA

Intervju člana Savjeta za građansku kontrolu rada policije mr Aleksandra Saše Zekovića listu “Pobjeda”.

Objavljeni razgovor je dostupan na ovom linku a slijede odgovori na pitanja koje je novinaru dnevnog lista “Pobjeda” Igoru Periću dao član Savjeta za građansku kontrolu rada policije mr Aleksandar Saša Zeković:

Pobjeda: Koliko ima pritužbi ili prijava za koruptivne radnje policijskih službenika i funkcionera koje stignu do Savjeta za građansku kontrolu rada policije? Što kažu vaši podaci?

Korupcija u policiji je višedimenzionalan fenomen fleksibilan na prilagođavanja. Posebno joj doprinosi policijska kultura, posebno ova i dalje aktuelna u našoj policijskoj organizaciji. To ograničava javnost da kvalitetno sarađuje s policijom što se, to već registrujemo, odražava i na rezultate policije i uspješan preventivni rad. Za postojeću policijsku kulturu smo ustanovili da ograničava brojne istražne radnje i onemogućava odnosno bukvalno zaustavlja rad državnih tužilaca i ustanovljenih kontrolnih mehanizama. U našoj javnosti kada diskutujemo o korupciji u policiji obično se misli na primanje mita od građana zbog, obično, učinjenog prekršaja u saobraćaju. Taj vid koruptivnog ponašanja u policiji je skoro pa prevaziđen. Odgovorno ističem da su takvi primjeri sve rjeđi a da ćemo korupciju na nivou saobraćajne policije značajno suzbiti kroz ugradnju policijskih saobraćajnih radarskih kamera. Interesantno je, pa i na određeni način indikativno, da ne samo u odnosu na zemlje EU, nego čak i regiona, prilično kasnimo s ovim tehničkim inovacijama u radu policije što se pokazalo ključnim za poboljašnje bezbjednosti u saobraćaju ali i za suzbijanje korupcije. Građanska kontrola policije je u ranijem periodu radila na desetak predmeta tzv. sitne korupcije. Nekako se čini da smo, u odnosu na ostale primjere korupcije u policiji, svi skupa u društvu, reagovali ne samo brzo, efikasno već, neki su govorili i ekstremno. Svi ti policijski službenici su udaljeni iz službe. Korupcija u policiji, zbog njenog ključnog značaja u primjeni zakona, treba biti oštrije sankcionisana. Dobro je da postoji nulta tolerancija prema sitnoj korupciji ali je isto tako činjenica da se snažno tolerišu primjeri ozbiljne povrede integriteta policije. Takvi predmeti u radu Savjeta za građansku kontrolu rada policije su redovni i prilično ih je. U posljednje dvije godine radili smo na više od tridesetak predmeta koji uključuju ili ukazuju na birokratsku, kriminalnu i političku korupciju u policiji. O postojanju, prisutnosti, različitih oblika korupcije u policiji ne možemo govoriti isključivo na osnovu statistike ili broja podnijetih prijava ili pokrenutih postupaka. To ne bi bio dovoljno dobar indikator korumpiranosti ukoliko se uzme u obzir zatvorenost policije i već opisana policijska kultura, stvarni kapaciteti mehanizama kontrole naročito unutrašnje kontrole policije čija efikasnost nije dovoljna pa i broj tzv. zviždača koji su zaštićeni i koji su opstali u policiji. Na kraju, ključno je da napomenem da ozbiljnija korupcija u policijskom servisu ne može se razviti i opstati ukoliko je ne podržavaju odgovarajuće policijske starešine. 

Pobjeda: Da li se građani (a primjera je dosta) češće odlučuju da neregularnosti, pa i koruptivne radnje, prijave posredno - bilo preko društvenih mreža, nevladinih organizacija odnosno, građanskog mehanizma kontrole - nego li direktno, obraćanjem na adresu institucije? 

Građani Crne Gore, što je izrazito pozitivna mogućnost, zbog primjedbi na postupanje policije mogu se obratiti na više različitih adresa. U praksi oni se obraćaju Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije, Etičkom odboru, Unutrašnjoj kontroli, zatim Savjetu za građansku kontrolu rada policije i Ombudsmanu kao i nevladinim organizacijama. Registruje se i dosta primjera da građani ne prijavljuju nezakonitosti direktno policiji već to čine preko organizacija civilnog društva, novinara ili preko Savjeta za građansku kontrolu policije. Čak i to ukazivanje na određene neregularnosti nije direktno već često i anonimno ili putem društvenih mreža. Intencija građanske kontrole policije jeste blagovremeno identifikovati i spriječiti neprofesionalno policijsko postupanje i odvratiti policiju od prakse koja je kompromituje i krši ljudska prava. Upravo zato pridajemo naročitu pažnju komunikaciji sa javnošću i razumijemo, zbog ukupnog društvenog konteksta, strah kod građana ali i policijskih službenika da slobodno i otvoreno govore o nezakonitostima u vezi sa policijom ali ih ohrabrujemo da svoja saznanja dijele sa državnim organima i građanskim strukturama pri čemu naglašavam da nikada nijesmo, našim radnjama, doveli u pitanje integritet dobronamjernog građanina ili profesionalnog policijskog službenika.                                     

Pobjeda: Što to govori, s jedne strane o povjerenju u institucije, odnosno o značaju „posrednika“ u koje građani imaju povjerenje, naročito u oblasti kakva je policija sa specifičnim ingerencijama?

Dobro što pozitivni propisi omogućavaju direktnu i posrednu komunikaciju javnosti s policijom i to je u interesu kredibiliteta policije. Ipak to je prvenstveno i signal da postoji evidentno odsustvo potrebnog povjerenja u ključne nacionalne servise kakav jeste policija. Savjetu se mogu obraćati građani i službenici policije. Građani to često čine na različite načine ali u stvarnosti, za razliku od prve godine funkcionisanja Savjeta (2005/06) obraćanje policijskih službenika ne postoji. Ta činjenica treba da zabrine sve u zemlji. To potvrđuje zatvorenost policije, ukazuje na stanje i kvalitet policijske kulture koja je i dalje na snazi i na očigledan strah kod službenika da prijave kolege koji ruše policijski integritet. Obraćanje policijskih službenika, što je inače praksa u policijama sa demokratskom tradicijom, je ključno za razgradnju negativne prošlosti i za izgradnju povjerenja kod javnosti. Tako se najbrže identifikuje i suzbija korupcija. Mi tvrdimo da je kultura u životu policijske organizacije odlučujuća. Savjet je kroz rad na više slučajeva primjetio da je policijska kultura vodeća prepreka za reformu policije u smislu da podstiče korupciju, prekoračenja policijskih ovlašćenja i kršenje ljudskih prava. Sve to znači da moramo svi skupa još više raditi na promociji policije i njene uloge u primjeni zakona i kroz zaštitu integriteta jačati povjerenje javnosti.

Pobjeda: Da li je kontrolna funkcija Savjeta upravo doprinijela da se, možda, smanje neregularnosti, odnosno korupcija, i u očima javnosti popravi slika same policije? 

Cilj građanskog nadzora jeste jačanje povjerenja javnosti uz povećanje transparentnosti i dostupnosti policije. Tome kontinuirano doprinosimo i zadovoljni smo što kreiramo jedan sasvim novi pristup u odnosu policije s građanima. Polazimo od toga da se policijski poslovi obavljaju sa ciljem da se osigura jednaka zaštita bezbjednosti, prava i sloboda, primijeni zakon i obezbijedi vladavina prava. Zakonito i profesionalno obavljanje policijskih poslova definiše ukupan kredibilitet policije i povjerenje javnosti u njen rad. Policijska kultura treba biti uspostavljena, promovisana i implementirana tako da se pozitivno doživljava u javnosti. Pristup Savjeta je kontinuirano proaktivan i preventivan. Nijesmo samo fokusirani na kritične događaje i posljedice već na ukupne pozitivne promjene u policiji i sprečavanje mogućih negativnih događaja u budućnosti. Potrebno je da u društvu, u zajednici, postoji snažna podrška radu i djelovanju policije. Neophodno je da to podrazumijeva i poštovanje prema policijskoj profesiji i službenicima. Savjet je puno truda uložio u poboljšanje razumijevanja javnosti za policijsku profesiju. Preduzete su brojne obrazovne aktivnosti i razvijen koncept širokih konsultacija kako bi se u javnosti kvalitetnije razumjela priroda policijskog posla i odgovornosti. Posebno kroz uspostavljene konsultacije sa organizacijama civilnog društva, sindikatima, strukovnim asocijacijama, medijima, obrazovnim ustanovama, političkim partijama i vjerskim zajednicama, kroz program jačanja kapaciteta policiije i izdavačku produkciju, Savjet za građansku kontrolu policije doprinosi smanjivanju društvene izolacije policije. Sve to doprinosi socijalizaciji policije i novom identitetu policije. Savjet posebno teži tome da pomogne da javnost, zajednica, bude više podržavajuća jer se tako pomaže efikasnost i rezultati policije. Takođe, kroz takav pristup u radu Savjeta za građansku kontrolu policije doprinosi se i smanjivanju nerazumnih očekivanja i zahtjeva građana. Savjet je posebno posvećen izgradnji uzajamnog poštovanja i povjerenja između policije i zajednice. Prateći niz slučajeva ocijenjeno je da je povjerenje u policiju posebno važno za ukupnu bezbjednost. Brojne kriminalne aktivnosti i krivična djela ostala su nerasvijetljena zbog odsustva povjerenja i saradnje zajednice sa policijom. Građanska kontrola je, čini se, jedina otvoreno i često o tome govorila. Brojni incidenti u ugostiteljskim objektima i na drugim javnim mjestima ostali su nerasvijetljeni upravo zbog nespremnosti prisutne javnosti da podrži policiju i pomogne joj u sprovođenju zakona. Kada zajednica i policija budu istinski sarađivale onda će se još brže, kvalitetnije i efikasnije rješavati brojna pitanja bezbjednosti.